Do I sound like a broken record? A comparative analysis of music playlists in Portuguese commercial radio stations

Abstract

Radio is all about intimacy and words (Balsebre, 1994). Since radio’s significant shift from verbal to musical content, songs have been able to create a special bond between broadcasters and audiences across the world. Nevertheless, selecting songs is far from being an innocent choice; it is part of a cultural framework (Ala-Fossi, 2005; Gjerdingen & Perrott 2008). Recently, scholars explained radio’s alliances with the music industry and the adaptation to audiences’ preferences (Kaplan, 2013; Uimonen, 2017), thus arguing that the music in radios’ playlists is far from diverse, especially on stations owned by the private sector. This article draws upon the premise that a more comprehensive approach towards this topic is needed. Inspired by previous studies on commercial radio musical policies (Uimonen, 2011; Hellman & Vikko 2019), this research makes use of a methodological tool to characterize music diversity in the two most popular Portuguese commercial radio broadcasters. After two weeks of observation, in March 2020, the authors of this article analysed 2366 song entries, concluding that the general policies for the playlists seem to be similar: a typical predominance of international singers/bands, male artists and English-spoken songs, including the overwhelming presence of worldwide labels associated to the majority of the songs. However, these national broadcasting stations seem to have their own set of artists, especially when it comes to Portuguese singers/bands. Future research should aim at analysing artists’ and broadcasters’ views on this cultural framework, as a way to expand the possibilities of understanding this complex and decisive topic within radio broadcasting and music industries.

Intimnost i riječi ključni su elementi radija (Balsebre, 1994). Otkad je glazbeni sadržaj zamijenio usmeni na radiju, pjesmama se stvara posebna veza između postaja i publike diljem svijeta. Unatoč tomu, odabir pjesama sve je samo ne nedužan. Riječ je o dijelu kulturnog okvira (Ala-Fossi, 2005; Gjerdingen i Perrott 2008). Znanstvenici su nedavno objasnili savezništvo radija i glazbene industrije te prilagodbu sklonostima publike (Kaplan, 2013; Uimonen, 2017), pri čemu su ustvrdili da radijski popisi pjesama nisu nimalo raznoliki, posebno na postajama u privatnom vlasništvu. Ovaj se članak temelji na pretpostavci da je potreban sveobuhvatniji pristup ovoj temi. U ovom istraživanju, koje je nadahnuto prijašnjim istraživanjima o glazbenoj politici radijskih postaja (Uimonen, 2011; Hellman i Vikko 2019), upotrebljava se metodološki alat za opis glazbene raznolikosti na dvjema najpopularnijim portugalskim komercijalnim radijskim postajama. Nakon dva tjedna opažanja u ožujku 2020. autori članka analizirali su 2366 pjesme i pritom zaključili da pri sastavljanju popisa pjesama vrijedi isto načelo: uglavnom prevladavaju međunarodni pjevači/sastavi, muški izvođači i pjesme na engleskom jeziku, a većina je pjesama povezana s međunarodnim diskografskim kućama. Međutim, čini se da te nacionalne radijske postaje puštaju i vlastite izvođače, osobito kad je riječ o portugalskim pjevačima/sastavima. Buduća istraživanja trebala bi se usmjeriti na analizu stavova izvođača i postaja o ovom kulturnom okviru. Time bi se proširila mogućnost razumijevanja ove složene i presudne teme u radijskoj i glazbenoj industriji.